„Da se ne zaboravi“ – sjećanje, opomena i obveza istine
STARA GRADIŠKA – U okviru programa „Da se ne zaboravi“, 3. veljače 2026. godine u Staroj Gradiški obilježena je 34. obljetnica zatvaranja logora iz vremena Domovinskog rata, jednog od najsurovijih simbola stradanja hrvatskih branitelja i civila tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku.
Logor Stara Gradiška bio je pod pritiskom svjetskih moćnika formalno zatvoren, no do tog dana kroz njega su prošle 322 osobe, od kojih je najmanje sedmero ubijeno, dok se više osoba i danas vodi kao nestalo. Logoraši su potom premještani u druge logore, uključujući Manjaču, a represija, zatočavanja i ubojstva hrvatskih branitelja i civila nastavili su se i nakon formalnog zatvaranja logora.
Stara Gradiška kao mjesto stradanja nosi tragičan povijesni kontinuitet. Izgrađena prije više od tri stoljeća kao tvrđava, tijekom Drugog svjetskog rata i poraća bila je mjesto zatvaranja i stradanja, a tijekom Domovinskog rata ponovno je korištena kao logor.
Svake godine na ovaj se datum u Staroj Gradiški okupljaju bivši logoraši, predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga, obitelji žrtava te predstavnici institucija kako bi se prisjetili ratnih stradanja, odali počast žrtvama mučenja i zatočenja te očuvali istinu o stradanju hrvatskog naroda.
Posebno emotivan trenutak obilježavanja bilo je svečano otkrivanje nove spomen-ploče Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kao trajnog obilježja patnje i stradanja zatočenika logora Stara Gradiška.
Obilježavanju je nazočilo i izaslanstvo udruge “Hrvatski Feniks“, predvođeno predsjednicom Jasnom Jug, koje je sudjelovalo u obilježavanju kao dio izaslanstva Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja (SUOZNHB), položilo je vijenac i zapalilo svijeće u znak sjećanja na sve žrtve logora Stara Gradiška.
Tijekom Domovinskog rata iz srpskih koncentracijskih logora i zatvora oslobođeno je 7666 hrvatskih branitelja i civila, među kojima i 322 zatočenika iz logora Stara Gradiška. Otkrivene su 148 masovne grobnice i više od 1200 pojedinačnih grobišta, iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 3929 žrtava, što dodatno svjedoči o razmjerima počinjenih zločina.
U sklopu obilježavanja, izaslanstvo se zadržalo i kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, gdje su zapaljeni lampaši i odana tiha počast onima koji su svoje živote ugradili u slobodu i neovisnost Republike Hrvatske.
Obilježavanje ove obljetnice snažna je poruka da sjećanje na žrtve nije samo čin pijeteta, već trajna obveza društva da se istina o stradanjima Domovinskog rata očuva i prenese budućim naraštajima, kako se takvi zločini nikada više ne bi ponovili.